Trudnoća.hr > Zanimljivosti > Novosti > Začepljenost nosa u djece

Začepljenost nosa u djece

Izvor fotografije: Press

FIZIOLOGIJA I ULOGA NOSA

Nos je početni dio dišnog sustava. Građen je od dvije nosnice koje se nastavljaju u nosne hodnike i dalje u dišni put i ždrijelo. U donji nosni hodnik otvara se suzni kanal, a u gornji i srednji otvaraju se sinusi. Nos je preko Eustahijeve cijevi povezan i sa uhom. Sluznicu nosa oblaže sluz koja sadrži imunološki aktivne tvari. Također na površini sluznice nalaze se oku nevidljive niti (cilije) koje su pokretljive i omogućavaju gibanje sluzi. U sluznicu su također ugrađene njušne stanice. Takva složena građa i fiziologija nosa omogućava da nos obavlja niz uloga: 1.) propušta i tjera zrak u donje dišne puteve, 2.) filtrira ga, 3.) optimalizira temperaturu i vlažnost zraka, 4.) sudjeluje u formiranju boje i zvučnosti pojedinih glasova, 5.) obavlja njušnu funkciju i stimulira lučenje suza, 6.) refleksnim mehanizmima utječe na rad srca i disanje, 7) pomaže održanju prohodnosti Eustahijeve tube i dobrog sluha.

Čovjek refleksno diše na nos, iako može i na usta. Disanje na nos ne samo da je prirodno već je i učinkovitije, jer anatomija nosa omogućava brži protok zraka pa je bolja opskrba najudaljenijih dijelova dišnog trakta. Uz to se prolaskom kroz nos zrak automatski i pročišćava: čestice nečistoće odmah se hvataju na sluz i cilije, a imunološke tvari dodatno doprinose pročišćavanju. U nosu se temperatura i vlažnost udahnutog zraka prilagođavaju tjelesnim potrebama te se izbjegava podraživanje dišnih puteva hladnim/pretoplim ili presuhim/prevlažnim zrakom. Pri strujanju zraka kroz nos aktiviraju se i refleksni mehanizmi koji utječu na normalan rad srca, disanje, te lučenje suza. Dalje, način na koji zrak prolazi kroz nos utječe na formiranje pojedinih glasova, tako da nos ima i važnu ulogu u vokalizaciji. Nos je i glavni organ za osjet mirisa, od kojeg polaze signali prema mozgu. Dobra prohodnost nosa preduvjet je dobre ventilacije Eustahijeve tube, te održanje normalnog tlaka u uhu i time urednog sluha, a također urednog otjecanja suza budući da se suzni kanal otvara u donji nosni hodnik.

Nastavite čitati članak niže...

 

ZAČEPLJENOST NOSA

Slaba prohodnost nosa glavni je uzrok zbog kojeg su narušene ranije nabrojane funkcije nosa.  Najčešći je to zbog nosne kongestije, tj. začepljenosti nosa upalne prirode. Tada zbog upalnog bubrenja sluznice, uslijed nakupljanja tekućine i upalnih stanica iz proširenih kapilara u sluznici nosa i produkcije prekomjerne količine sekreta, zrak ne može normalno strujati. Uzrok tome najčešće su akutne virusne ili bakterijske infekcije gornjih dišnih puteva, a pored njih alergije koje nerijetko uzrokuju kroničnu začepljenost. Kod djece tegobe su češće i izraženije nego u odraslih jer su nosni hodnici uži i lako dolazi do smetnji disanja, a s druge strane kako mala djeca ne znaju disati na usta začepljenost nosa ih čini iznimno razdražljivima. Takvo stanje često ometa i uzimanje obroka, pogotovo kod doječadi koja da bi mogla sisati moraju moći disati na nos. Također začepljenost nosa povećava rizik sekundarnih bakterijskih infekcija i komplikacija, primjerice upale uha. Neprohodnost nosa mijenja vokalizaciju nekih glasova (nazalni prizvuk),pa je narušena i normalna zvučnost govora. Ako začepljenost predugo traje, pogotovo kod malih, može negativno utjecati na moć slušanja (provodne smetnje sluha) i razvoj govora. Značajna začepljenost može ometati i spavanje, uzrokovati hrkanje, rijetko i apneje (prekide disanja) tijekom sna.

 

KAKO SPRIJEČITI I UBLAŽITI ZAČEPLJENOST NOSA ?

Iz svih ovih razloga važno je spriječiti i ublažiti začepljenost nosa, a pogotovo dulje trajanje takvog stanja. Preventivna mjere obuhvaćaju izbjegavanje iritansa i alergena koji mogu provocirati nosnu kongestiju; primjerice prašine, duhanskog dima, peludi, dužeg boravka u prostorijama sa suhim zrakom… Korisno je ovlaživanje zraka i prozračivanje prostorija, te izbjegavanje pretjeranog grijanja. Ove mjere poželjne su i kada nastupi začepljenost nosa. Od preparata koje možemo koristiti za bolju prohodnost nosa i olakšanje disanja na nos razlikujemo:1) one koji djeluju na bolje čišćenje i vlaženje nosa,2) one koji imaju u sebi aktivne supstance koje umanjuju otok i sekreciju (klasični dekongestivi) i 3) one koji smanjuju otok sluznice na principu osmoze i razrjeđuju sekret (prirodni dekongestivi). Sve njih nalazimo u obliku kapi ili spreja.

Prva i najjednostavnija skupina preparata koji pomažu čišćenje i vlaženje nosa su fiziološka otopina i izotonična morska voda. Korisno ih je obilno ukapati /ušpricati, nakon toga malo pričekati i zatim ispuhati nos, a kod dojenčadi i male djece uz pomoć pumpice ili nosnog aspiratora izvući natopljeni sekret iz nosa. Njihova prednost je što se mogu često i dugotrajno koristiti, tj. neće isušiti i ošteti sluznicu nosa i nemaju nuspojava. Međutim mana je što nisu pretjerano učinkoviti i neće smanjiti oticanje tkiva i sekreciju nosa. Naime, nemaju dekongestivni učinak jer imaju istu koncentraciju soli kao i tjelesne tekućine i ne mogu izvući suvišnu tekućinu iz otečenog tkiva, a nemaju niti protuupalni učinak.

Klasični dekongestivi imaju aktivne tvari koje značajno djeluju na manju otečenost sluznice i manje lučenje sekreta tako što stišću krvne žilice u sluznici nosa. Stoga su znatno učinkovitiji od prethodne skupine preparata. Najbolje ih je upotrijebiti nakon preparata za čišćenje kako bi bolje prionuli na sluznicu. Međutim nakon što prestanu djelovati zna doći do reakativnog proširenja kapilara i ponovnog pojačanja lučenja sekreta. Uz to prečesta i dugotrajna uporaba djeluje nepovoljno na samu sluznicu, tako što je isušuje i može uzrokovati trajno oštećenje. Zato je važna njihova kontrolirana primjena, što znači ograničiti ih na najviše 5-7 dana u kontinuitetu. Najbolje je koristiti ih samo kada to preporuči liječnik.Poseban oprez treba biti kod male djece, a nisu preporučljivi kod dojenčadi.

Uz prethodne dvije skupine preparata danas imamo i takozvane prirodne dekongestive koji su efektom negdje između prethodne dvije skupine.To su preparati hipertonične morske vode koji su značajno djelotvorniji od prve skupine (izotoničnih otopina), a nisu agresivni, tj. nemaju nepovoljne učinke kao klasični dekongestivi.Ti preparati sadrže prirodne mineralne soli mora, a zbog hipertoničnosti jednostavnim mehanizmom osmoze izvlače suvišnu tekućinu iz tkiva i razrjeđuju gusti sekret. Također dobro vlaže sluznicu, te obnavljaju mukocilijarnu aktivnost i čišćenje nosa. Uz to je dokazano djelovanje i na medijatore upale, tj. protuupalni učinak. Važno je napomenuti da se prirodni dekongestivi hipertonične morske vode dobro podnose, tj. nisu neugodni kod primjene i mogu se dugo koristiti, upravo zbog prilagođene optimalne razine hipertoničnosti. Također u najtežim stanjima nosne kongestije mogu se kombinirati s klasičnim dekongestivima, te nakon toga nastaviti sami sve dok je to potrebno. Hipertonična morska voda nema ograničenje s obzirom na dob: može se koristiti i kod najmanjih, tj. od novorođenačke dobi. Do 6mj. poželjna je i jednostavnija primjena u obliku kapi, a iza 6mj. kao kapi ili putem spreja koji raspršuje maglicu morske vode u nos, već prema afinitetu roditelja i djeteta.

Zaključno, potrebno je naglasiti da je začepljenost nosa kod djece česta pojava, iako najčešće uzrokovana prehladama virusne prirode. Ipak neprohodnost nosa predstavlja tada značajnu smetnju i može biti preduvjet daljem kompliciranju bolesti. Za uspostavnu prohodnosti poželjno je koristiti preparate koji nam u tome pomažu, vodeći računa o tome što je optimalno i ne šteteći. Ako se začepljenost nosa učestalo ponavlja ili je kronična, svakako je potrebno posjetiti specijalistu otorinolaringologa kako bi se otkrio uzrok tom problemu i pravilno pristupilo rješavanju.

prim. Alemka Jaklin Kekez, specijalist pedijatar

Poliklinika za dječje bolesti Helena