Trudnoća.hr > Zanimljivosti > Novosti > Jesu li dojiljama potrebni dodaci prehrani?

Jesu li dojiljama potrebni dodaci prehrani?

Izvor fotografije: Press

Velika pažnja poklanja se prehrani tijekom trudnoće, međutim puno je veći izazov hraniti se pravilno kako bi osigurali stvaranje dovoljne količine mlijeka za vaše dojenče. Stoga, i nakon poroda treba imati strategiju kako osigurati novorođenčetu dobre temelje za rast, razvoj i otpornost organizma. Mlijeko je prva namirnica s kojom se novorođenče upoznaje i tijekom prve godine predstavlja nezamjenjiv izvor hranjivih tvari. Osim toga, dojenje je prirodan fiziološki proces koji ima brojne blagotvorne učinke i na majku i na dijete.

Tijekom prvih 4-6 mjeseci života preporučuje se isključivo hranjenje majčinim mlijekom. Za majku, dojenje je novi prehrambeni izazov jer proizvodnja mlijeka iziskuje dodatnu energiju, a smatra se da je u razdoblju laktacije, potrebno unijeti dodatnih 500 kcal dnevno, poželjno iz kvalitetnih izvora. Osim energetskih, povišene su i potrebe za brojnim vitaminima i mineralima, te je stoga uputno nastaviti s primjenom prenatalnog dodatka prehrani.

Majčino mlijeko najbolja je hrana za dojenče, koje tijekom prvih šest mjeseci života ovisi isključivo o majčinom unosu nutrijenata, stoga je od izuzetne važnosti pravilna i uravnotežena prehrana majke te nadoknada brojnih nutrijenata koji su posebno bitni za dojilje. Posebno je potrebno staviti naglasak na adekvatan unos energije, proteina te vitamina i minerala čije su potrebe povećane, kao što su vitamini A, C, D i B-kompleks te cink, jod i željezo.

Tijekom razdoblja dojenja majka treba producirati prosječno 750 ml svakoga dana, a u toj količini majčinog mlijeka prosječno je sadržano primjerice 520 kcal, 44 g masti, 240 mg kalcija te 37,5 mg vitamina C. Kako bi majčino mlijeko bilo kvalitetno i bogato potrebnim nutrijentima, nutritivni status dojilje treba biti adekvatan, kao i njezina svakodnevna prehrana, a ne treba zanemariti i osiguravanje psihičkog i tjelesnog odmora.

Tijekom posljednjih 30 godina brojna su znanstvena istraživanja ukazala na važnost dodatne primjene određenih nutrijenata za vrijeme pripreme za trudnoću, trudnoće i dojenja, a najveći broj dokaza postoji za folnu kiselinu, omega-3 masne kiseline (DHA i EPA), željezo, jod, vitamine B6, B12, D te magnezij. Te hranjive tvari ponekad se nazivaju i ključnim nutrijentima za zdravu trudnoću i dojenje.

Dojiljama je posebno važna dodatna primjena omega-3 masnih kiselina (DHA i EPA) koje imaju dalekosežne povoljne učinke na kognitivni razvoj djeteta. Preporučuje dnevni unos od najmanje 250, a poželjno 300 mg omega-3 (DHA+ EPA) i pritom udio DHA treba iznositi 200 mg. Sastav masnih kiselina i koncentracija omega-3 u majčinom mlijeku izravno je ovisan o unosu omega-3 masnih kiselina putem prehrane i dodataka prehrani majke. Dojenjem se djetetu osigurava unos arahidonske (AA) i dokozaheksaenske (DHA) masne kiseline. Znakovito je da se razine AA i DHA ne mijenjaju ako majka unosi više esencijalnih masnih kiselina, prekursora AA i DHA. Stoga je izvjesno da dojilje trebaju prehranom i dodacima osigurati izvore DHA. Dokazano je da nakon što dojilja konzumira hranu bogatu omega-3 masnim kiselinama, razina DHA u majčinu mlijeku značajno poraste nakon 6 sati, a dosegne maksimalnu razinu nakon 24 sata.

Nedostatak vitamina D prepoznat je kao javno zdravstveni problem u mnogim zemljama, a trudnice i dojilje svrstavaju se u rizične skupine. Učestalost nedostatka vitamina D u populaciji trudnica i dojilja kreće se od 20 and 40%. Poznato je da je nadomjesna primjena vitamina D učinkovita terapija nedostatka, međutim još uvijek se rađa novorođenčad s hipovitaminozom D. Brojne su studije provedene tijekom posljednja dva desetljeća ukazala na potencijalnu vezu adekvatnih serumskih vrijednosti 25(OH)vitamina D tijekom trudnoće na skeletne i izvanskeletne učinke (primjerice autoimune bolesti, dijabetes, maligne bolesti putem fetalnog programiranja). Stoga je uputno razmotriti i prevenirati potencijalni nedostatak vitamina D i u trudnica i dojilja kako bi se prevenirao utjecaj nedostatka na fetus. Prema Smjernicama Institute of Medicine, objavljenim 2011. godine, preporučena dnevna doza vitamina D za trudnice i dojilje iznosi 600 IJ.

Potrebe za magnezijem povećane su tijekom druge polovice trudnoće, no unos tog minerala važan je i tijekom razdoblja laktacije te je potrebno osigurati dodatan unos putem dodataka prehrani. Slično je i s drugim mineralima poput kalcija, cinka, joda, selena i željeza.

Almagea PRENATAL OMEGA3+ inovativni je dodatak prehrani koji osim ključnih nutrijenata u razdoblju laktacije sadrži i riblje ulje kao izvor blagotvornih omega – 3 masnih kiselina, te tako postaje učinkoviti saveznik svake žene i nakon razdoblja trudnoće.