Trudnoća.hr > Vrtić > Zdravlje djeteta > Što je rotavirus?

Što je rotavirus?

Izvor fotografije: Press

Tekst: Prim. dr. Alemka Jaklin Kekez, spec. pedijatar gastroenterolog, Poliklinika za dječje bolesti Helena

 

Rota virus je najčešći uzročnik akutnog infektivnog proljeva u djece do 5.godine života. Uz to je odgovoran za većinu teških oblika akutnog proljeva, praćenih značajnom dehidracijom i potrebom za bolničkim liječenjem. Infekcije se najčešće pojavljuju u kolektivima (jaslicama i vrtićima), ali i na bolničkim odjelima, jer je zaraznost velika. Prema nekim procjenama, do pete godine života od rotavirusne infekcije oboli čak 95 posto djece barem jedanput. U Europskoj uniji to znači godišnje 3,6 milijuna oboljelih, od čega više od 80.000 pacijenata zahtijeva i bolničku skrb.

Koji su simptomi?

Glavni simptomi bolesti su tempratura, mučnina, bolovi u trbuhu, povraćanje i proljev koji ovisno o intenzitetu mogu dovesti do dehidracije. To je ozbiljna komplikacija pogotovo u ranoj dobi. Naravno sva djeca ne moraju imati sve simptome, a isto tako se razlikuje i težina simptoma. Neki mogu  proći i s blažom kliničkom slikom, primjerice dojena djeca koju štite majčina protutijela. Trajanje bolesti je varijabilno od nekoliko dana  pa do 2 tjedna, a inkubacija od 12 sati do 4 dana.

Nastavite čitati članak niže...

 

Kako se prenosi?  Koliko je zarazan?

Virus se vrlo lagano prenosi i vrlo je zarazan. Razlog tomu je što je za infekciju potrebna tek mala količina virusa, a način prijenosa je višestruk: putem prljavih ruku (nakon doticaja sa stolicom ili zaraženim predmetima) i usta, uz to i kapljčino (zrakom). Na neopranim rukama virus može preživjeti nekoliko sati, a na kontaminiranim predmetima i u hrani i duže.   Kada virus uđe u organizam, razmnožava se u tankom crijevu, uzrokuje tegobe i izlučuje se stolicom. Stoga je iznimno važno paziti na higijenu ruku i odjeće, ali i svih površina i igračaka koje okružuju dijete kako bi se spriječilo širenje infekcije. Ipak, zbog visoke zaraznosti i mogućnosti kapljičnog prijenosa čak ni visoka higijenska razina ne može sasvim iskorijeniti virus, pa se infekcija javlja i u razvijenim zemljama. Nakon bolesti imunost je kratkotrajna i nekompletna, stoga se dijete može ponovno razboljeti, no bolest je tada obično blaža.  Najčešća razboljevanje je u zimskim mjesecima.

 

Je li opasan?

Rota infekcija može biti vrlo opasna i dovesti čak do životne ugroženosti djeteta. Naime, malo dijete lakše dehidrira, a učestalo povraćanje i proljev mogu dovesti i do narušavanja elektrolitske ravnoteže te zajedno s dehidracijom i do šoka.

 

Kako se liječi?

Bolest prolazi sama, to jest nema ciljanog liječenja uzročnika. Najvažnija mjera tijekom bolesti je održati dobro stanje djeteta i spriječiti značajnu dehidraciju. Posebno oprezni moramo biti kod dojenčadi i male djece budući da su puno labilnije elektrolitske i hidracijske ravnoteže.

Danas se zna kako su korisni i probiotici, pogotovo Lactoabicilus rhamnosus- LGG, Sacharomyces boulardi i Lactobacillus reuteri, koji uz nadoknadu tekućine mogu donekle skratiti trajanje proljeva. Danas postoje i tvari (primjerice hydrasec) koje štede tekućinu organizmu te se isto mogu dati kao pomoć, po preporuci liječika.

 

Kako prepoznati dehidraciju? Kako ju spriječiti?

Glavni simptomi dehidracije su slabije vlažne sluznice, primjerice sluznica usne šupljine i obložen jezik, a kod dojenčadi utonula velika fontanela. Kod loše hidracije djeca manje mokre budući da organizam štedi tekućinu. Također jedan od značjnih znakova je i klonulost djeteta koje je u manjku tekućine.

Ako je dijete blaže dehidrirano tekućina se uvijek nastoji nadoknaditi na usta, uporno i, ponavljano. Za rehidraciju su najbolje oralne rehidracijske otopine koje osim tekućine sadrže i glukozu i elektrolite i tako bolje održavaju ravnotežu elektrolita i vode u organizmu. Uz to treba nuditi i druge tekućine vodu, čaj, juhu i slično jer to isto hidrira i okrepljuje organizam.

Ako je dijete značajno dehidrirano ili povraća, tj. ne može se dobro nadoknaditi tekućina na usta, potrebna je rehidracija infuzijom u venu. No, čim se stvore uvjeti da se može nastaviti na usta, to se i primjenjuje dalje.

 

Treba li prilagoditi prehranu?

Nekada su se preporučale stroge dijete, što je napušteno jer nije pokazalo opravdanja, dapače se dodatno iscrpljivao organizam, a nije se zaustavljao proljev. Prema današnjim preporukama stručnih društava, prehranu ne treba bitno mijenjati, a izbjegavati je bolje samo hranu bogatu koncetriranim šećerima npr. voće poput kruške, šljive, marelice, sokove, dakle ono što očekujemo da bi osmotskim navlačenjem vode u crijevo pogoršavalo proljev. Djeca na prsima potiču se da što više doje jer to daje i imunološke faktore i doprinosi dobroj hidraciji i unosu energije.

 

Kako spriječiti zarazu? Na što paziti?

Kao i kod svakog akutnog infektivnog proljeva u prevenciji su važne higijenske mjere, pranje ruku, te dezinfekcija površine i igračaka. Međutim, najučinkovitija mjera prevencije je cijepljenje djece koje je dostupno već duži niz godina. Radi se o cjepivu koje se daje oralnim putem, u dvije doze u prvim mjesecima života, tj. mora se provesti zaključno do 6mj.  Cjepivo nije za sada u redovnom kalendaru, ali preporuča se svakako cijepiti najugroženije, primjerice djecu koja imaju srčane greške, kroničnu bolest bubrega, jetre te nedonoščad jer se smatraju rizičnijima za teže infekcije.

Prim. dr. Alemka Jaklin Kekez, spec. pedijatar gastroenterolog

Poliklinika za dječje bolesti Helena