Trudnoća.hr > Trudnoća > Problemi u trudnoći > Vetusta

Vetusta

Izvor fotografije: Press

Što je vetusta?

Po definiciji to je žena koja rađa nakon navršene 35 godine života. Najnovija istraživanja u svijetu i u nas pokazala su da je u žena starijih od 35 godina, u usporedbi s onima mlađim, povećana učestalost svih komplikacija u trudnoći i da je u njih morbiditet i mortalitet novorođenih povišen. Posebno česti problemi susreću se u žena starijih od 40 godina, a u onih preko 45 godina, jako je povećana učestalost rađanja blizanaca, spontanih pobačaja i prijevremenih poroda.

Koja je optimalna dob za rađanje?

U dobi od 20-25 godina najlakše je zanijeti, žene u toj dobnoj skupini imaju najčešće posve urednu trudnoću i u pravilu rađaju zdravu djecu. To je doba kada u jajniku ima dovoljno mladih jajnih stanicama koje je lako oploditi, funkcija endometrija je optimalna za implantaciju, a cijelo tijelo najsposobnije stvoriti uvjete za razvoj djeteta. U to doba još nema ili ima malo žena s endometriozom, miomima i drugim bolestima genitala koje mogu onemogućiti zanošenje ili iznošenje trudnoće. U toj je dobi malo žena s kroničnim bolestima srca, bubrega, jetre, krvožilja i sl. koje itekako mogu onemogućiti ili remetiti trudnoću.

Nastavite čitati članak niže...

Učestalost rađanja u starijoj životnoj dobi

Pomak rađanja prema četrdesetim godinama i čak kasnije, u razdoblje premenopauze, posljednjih je godina posebno izrazit i nastavlja se kontinuirano. Npr. u dobi između 20 i 24 godine u Klinici za ženske bolesti i porode rađa sve manje žena: u 2003. 19% žena, u 2004. 15%, a u dobi između 30 i 34 godina, u godini 2003. 27,7%, a u 2004. već 29,5% žena. Istodobno, 2003. rodilo je 15,1% žena u dobi između 35 i 39 godina, a 2004. u toj je dobnoj skupini već 16,8 % žena. Starijih je od 40, odnosno čak 45 godina već godinama ima sve više; 2000.godine samo je 0,1% žena rodilo nakon 45. godine života, već 2008 u toj ih je dobnoj skupini bilo čak 5,3%. Žene mlađe od 20 godina rađaju sve rjeđe. Još je rjeđe rađanje izrazito mladih žena, adolescentica mlađih od 15 godina, kada su komplikacije tijekom trudnoće i poroda također češće. Danas dakle nije nikakvo čudo kada žena starija od 40 ili 45 godina rađa svoje drugo ili čak prvo dijete ili to čini nakon zasnivanja druge obitelji. Posljednjih je godina prosječna dob rađanja prvog djeteta u nas porasla na čak 29,1 godinu. U SAD je npr. 1970.godine prosjek dobi rađanja prvog djeteta bila 21,4 godine, već 2014. čak 26,3 godine. U Kanadi prvo dijete rađaju prosječno žene od 29,6 godina.

Zbog čega se žene danas odlučuju roditi sve kasnije?

Vjeruje se da je to posljedica želje da se prije roditeljstva ostvare svi materijalni preduvjeti za skrb za dijete i završi obrazovanje, a što je omogućila djelotvorna i dostupna kontracepcija.

Komplikacije trudnoće u žena zrelije dobi

Sa starenjem tijela raste učestalost konstitucijskih bolesti: hipertenzija, poremećaji metabolizma glukoze, funkcija srca i krvožilnog sustava opada. Za ove je bolesti dobro poznato kako mogu remetiti trudnoću ili se tijekom trudnoće pogoršavati. Kronična je hipertenzija npr. 4-10 puta češća u žena starijih od 35, u usporedbi s onima mlađim od 35 godina. Šećerna je bolest 3-4 puta češća. U bolesnica oboljelih od hipertenzije ili šećerne bolesti s godinama se javljaju sve opsežnije promjene na krvnim žilama, a zbog njih poremećena je najprije implantacija, a potom djelotvornost posteljice, pa tako mogu uslijediti poremetnje rasta ili opskrbe djeteta kisikom. Ranije rođena ili pothranjena djeca starijih majki imaju probleme i nakon poroda, tijekom razdoblja adaptacije ili čak ozbiljnije poremetnje koje mogu trajati cijeli život. Vaskularne bolesti dodatno nose značajno povišen rizik i za život i zdravlje majki.

Žene koje boluju od nekih kroničnih bolesti, a odlučuju se za trudnoću u zrelijoj dobi morale bi obaviti prekoncepcijsku obradu. Tom se obradom može ustanoviti stupanj regulacije njihove bolesti i stupanj oštećenja organa i donijeti odluka je li trudnoća opravdana ili ne. Osim toga, tijekom prekoncepcijske se obrade kronična bolest može dovesti u stanje optimalne regulacije ili čak mirovanja, a tada su izgledi na uspješno zanošenje, normalan tijek trudnoće, normalan porod i očuvanje zdravlja trudnice svakako najveći.
Drugi problem koji može remetiti tijek i ishod trudnoće u žena starije dobi su anomalije broja i građe kromosoma djeteta ili anomalije pojedinih gena. Naime, pretpostavlja se da je u žena starijih od 35 godina veća učestalost nerazdvajanja kromosoma ili njihovih lomova tijekom razvoja, sazrijevanja i diobe jajnih stanica. Zbog toga djeca starijih majki mogu imati povećani ili smanjeni broj kromosoma, ili je njihov broj normalan, no dijelovi odlomljenih kromosoma nepravilno su spojeni s već postojećima. U konačnici takva djeca mogu umrijeti tijekom trudnoće, u porodu, neposredno nakon njega ili se roditi živa no s težim ili blažim malformacijama ili mentalnom retardacijom. Najveći je problem svakako Downov sindrom koji je i najčešći. U žena do 25 godine života učestalost Downova sindroma je 1/1000 poroda, s 30 godina -1:685, s 35 godina 1:240, s 40 godina 1:52, a s 45 godina 1:19. Sličan je porast učestalosti i ostalih kromosomopatija s dobi. Srećom, danas već postoji niz testova probira – dvostruki, trostruki, integrirani itd…, a mogu se raditi već tijekom prvog ili u drugom tromjesečju trudnoće. Osim toga, danas u svijetu postoje centri gdje se kariogram djeteta može napraviti izdvajanjem fetalne DNK iz krvi majke. Na žalost, kromosomske aberacije se ne javljaju samo u žena nakon 35.te godine života. One se javljaju u žena svih dobi. Od ukupnog broja djece rođene npr. s Downovim sindromom, njih oko tri četvrtine rađaju žene koje su mlađe od 35 godina. Valja, međutim, istaknuti kako nipošto nije rijetko da žena ili obitelj prihvaća rođenje djeteta s Downovim sindromom ili nekom drugom teškom kromosomskom ili malformacijom drugih organa. Potrebno je, stoga, svaku trudnicu u koje se planira obaviti neki od testova probira, a pogotovo neka od invazivnih tehnika prenatalna dijagnostike, upoznati s ciljevima pretrage i saznati odluku obitelji glede rađanja bolesnog djeteta. Treba im znati odgovoriti na pitanje kakav život čeka dijete s Downovim sindromom i drugim kromosomskim aberacijama ili malformacijama organa. Valja znati da je život djeteta s Downovim sindromom i pored brojnih ograničenja, nerijetko vedar, ona se mogu naučiti brinuti za sebe, pisati, čitati….Ali nikada neće ozdraviti…..

Starije žene češće spontano pobacuju. Generalno, učestalost spontanog pobačaja u mlađih od 30 godina je oko 12%, od 30-35 godina već 15%, u dobi od 35-39 godina 25%, 40-44 godine 51%, a iznad 45 godina čak 93%. To je dijelom tako jer s dobi rastu kromosomopatije i genopatije. Međutim, učestalost spontanih pobačaja nakon 11 tjedna trudnoće, do koje je dobi već pobačena većina plodova s kromosomopatijama, također raste s dobi majke: do 35 godine ima ih 1,2%, a nakon 40. godine čak 2,7%, dakle dvostruko više. S dobi raste i opasnost ektopične trudnoće i intrauterine smrti zdravog djeteta. Nakon navršenih 37 tjedana, u majki do 35 godina života umire 4 od 1000 djece, a u onih preko 40 godina čak 6,7 od 1000. Izgleda kao da je u dobi preko 40 godina posteljica za 3-4 tjedna „starija“ od one u mlađih žena.

Generalno gledajući, kada imamo 20 godina, izgledi da se jave problemi sa zanošenjem ili iznošenjem vrlo su rijetki. Kad imamo 30-35 godina, držimo da će oko 10% žena imati problem zanijeti ili iznijeti trudnoću. S 40 godina, držimo da će u oko polovine biti problema ili sa zanošenjem ili s iznošenjem trudnoće. Nakon 40 godina, samo će 10-20 posto žena lako zanijeti i iznijeti trudnoću bez problema. Zanijeti i iznijeti zdravo dijete izuzetno je i samo iznimno moguće nakon navršene 45.godine života……

Porod u žena zrelije dobi

Tijekom poroda, žene starije od 35 godina, posebice u koliko rađaju prvi put u opasnosti su od anomalija stava i položaja djeteta, češće je prijevremeno prsnuće vodenjaka i prijevremeni porod uopće. Anomalije stava i položaja djeteta mogu biti posljedica češćih anomalija oblika maternične šupljine zbog mioma ili priraslica unutar materišta. Poznato je kako se učestalost dobroćudnih tumora maternice, mioma, povećava s dobi, a jednako tako žene starije dobi češće su ranije imale kiretaže materišta pa ni priraslice unutar maternične šupljine nisu rijetke. Razlozi zbog čega su prijevremeni porodi češći brojni su i raznoliki, no ponovno se mogu vezati uz s godinama povećanu opasnost preboljeti ili steći neku od upalnih bolesti u zdjelici, nositi dijete koje je pothranjeno ili pati od nedostatka kisika, zanijeti u maternici promijenjenog oblika itd.
Zbog malprezentacija djeteta, čestih prijevremenih poroda, rađanja male, pothranjene djece koja pate od kroničnog manjka kisika porod je nerijetko potrebno završiti carskim rezom. Procjenjuje se kako je porod carskim rezom neophodan u 3-6 puta više žena starijih od 35 godina u usporedbi s onim mlađima. Učestalost carskog reza, posebice nakon 40. te godine života penje se i na 75%. Perinatalna je smrtnost djece starijih majki viša od one u mlađih žena, rizik se povećava za oko 2 puta. Nakon operacijski završenih je trudnoća smrtnost rodilja i do 10 puta češća no nakon vaginalnog rađanja. Jednako tako, višestruko je povećan pobol zbog infekcija rane, upale adneksa i maternice, upale dojki, urinarnih infekcija, krvarenja, tromboza. Zbog svega je toga povećana i smrtnost i pobol starijih majki u porodu i babinju. U žena stariji od 48 godina, u usporedbi s onim mlađima, 3 puta je češći carski rez, 6 puta je potrebnija transfuzija krvi, a 33 puta češće komplikacije koje zahtijevaju skrb u jedinicama intenzivne njege.U dobi do 30 godina, zbog komplikacija trudnoće, umire 9 od 100 000 žena, od 35-39 godina njih 21, a u starijih od 40 čak 46 od 100 000.

Zaključak

Sve gore navedeno upozorava nas kako je zanijeti i iznijeti trudnoću u dobi preko 35 godina svakako teže no u mlađih žena. Međutim, uz pravilnu skrb tijekom trudnoće i u porodu najveći će broj žena koje se i u starijoj dobi odluče za materinstvo taj cilj obaviti uspješno. Posebno je važno da žene koje se na trudnoću odluče u zrelijoj dobi, a uz to boluju od nekih kroničnih bolesti, obave pregled prije planirane trudnoće, tzv. prekoncepcijsku obradu.

Prof dr. sc. Snježana Škrablin, Ginekološka poliklinika GinOps

Ginekološka poliklinika GinOps