Trudnoća.hr > Beba > Bebino zdravlje > Učenje djece s autizmom

Učenje djece s autizmom

Poremećaji iz autističnog spektra (PAS) naziv je za spektar neurorazvojnih poremećaja čije su osnovne značajke teškoće socijalne komunikacije uz prisutne sužene, ponavljajuće oblike ponašanja i interese. Simptomi su prisutni od ranog djetinjstva, te utječu na svakodnevno funkcioniranje.

Roditelji su ti koji prvi primjećuju da njihovo dijete odstupa od urednog razvoja, te se obično zabrinu jer ono ne govori. Ako dijete ne odstupa u više razvojnih područja, nerijetko se roditeljima preporučuje da pričekaju, što je u nekim situacijama prihvatljivo, međutim, postoje određeni „znaci upozorenja“, utvrđeni temeljem longitudinalnih studija djece kojima je dijagnosticiran poremećaj iz autističnog spektra. (Wetherby, 2004). Ti „znaci upozorenja“ razlikuju poremećaje iz autističnog spektra od drugih razvojnih odstupanja i urednog razvoja. Oni uključuju neuzvraćanje smješka, odnosno izostanak socijalnog smješka u dobi od 6 mjeseci,oskudan kontakt očima, neodazivanje na ime, izostanak reakcije na zvukove ili govor drugih ljudi, odsustvo geste pokazivanja i drugih gesti, te brbljanja u dobi od 12 mjeseci, izostanak dijeljenja interesa s drugima, izostanak pojave prve riječi do 16 mjeseci, izostanak spajanja riječi do 24. mjeseca, repetitivni, odnosno ponavljajući pokreti tijela (vrtnja, ljuljanje samih sebe, mahanje rukama), te ponavljajuće radnje s predmetima. Igra je, dakle, nefunkcionalna (objekte vrti, slaže u niz), a uz to, uočljiva je pretjerana osjetljivost ili neosjetljivost na zvukove, pasivnost ili hiperaktivnost, rijetko imitiranje ljudi oko sebe, teškoća prilagodbe na promjenu rutine i, ako govor postoji, prisutne su eholalije, odnosno neposredno ponavljanje iskaza drugih ili odgođeno ponavljanje fraza iz crtića i sl.

Nastavite čitati članak niže...

Terapija 1:1, započeta što ranije,provođena kontinuirano i intenzivno, može odigrati presudnu ulogu.

Stoga, od temeljne je važnosti da roditelj i osoba kojoj se roditelj obratio, detaljno promotre dijete te se, ako postoje neki znakovi sumnje, obrate stručnoj osobi kako bi dijete dobilo pravovaljanu i pravovremenu dijagnozu, a samim time na vrijeme bilo uključeno u potrebne terapijske postupke.

Roditelji se često nalaze u nedoumici, kojim intenzitetom i koju vrstu terapije primjenjivati kod svog djeteta. Čimbenik koji bi trebao utjecati na izbor intervencije prvenstveno je dokaz o učinkovitosti određene intervencije.

Istraživanja o ranoj intervenciji kod djece s poremećajem iz autističnog spektra naglašavaju rani početak (između 12. i 42.mjeseca) i intenzivno provođenje terapije (prosječno 25 sati tjedno), nakon čega dolazi do unaprjeđenja u kognitivnim, vizuo-spacijalnim i jezično-govornim vještinama, te kasnijem uspješnom uključenju u redovni školski sustav (Smith, T., Groen, A.D., & Wynn, J., 2000). Glavni cilj rehabilitacije je ponovno uspostavljanje funkcije oštećenih područja središnjeg živčanog sustava. Rehabilitacija mora uslijediti što je moguće ranije kako bi se uspostavili pravilni neuronski krugovi, ali i kako bi se spriječila pogrešna reorganizacija ili neprimjereni razvoj neuronske mreže (Gschwend, 1998).
Primjena terapijskih postupaka može stimulirati procese plastičnosti mozga i pridonijeti oporavku oštećene funkcije, pod uvjetom da su ti postupci rano započeti, pravilno usmjereni i stručno vođeni.

Znanstvena istraživanja utvrdila su učinkovitost dviju bihevioralnih metoda rane intervencije, a to su ABA (Applied Behavior Analysis), te ESDM (Early Start Denver Model), koja se primjenjuje kod djece u dobi od 18 mjeseci.

ABA (Applied Behavior Analysis) ili primijenjena analiza ponašanja temelji se na postupcima pomoću kojih dolazi do pozitivnih promjena u ponašanju. To je znanstveno verificirana metoda za podučavanje osoba s poremećajima iz autističnog spektra. Cilj joj je podučiti dijete novim vještinama, odnosno unaprijediti komunikacijski, jezično-govorni, socijalni, motorički i funkcionalni životni razvoj, održati već stečene vještine, generalizirati naučeno, te ukloniti nepoželjne oblike ponašanja poput samo-stimulacije, nepažnje, agresije i auto-agresije.

Čim postoji sumnja, potrebno je javiti se stručnoj osobi, kako, ako poremećaj iz autističnog spektra postoji, dragocjeno vrijeme presudno za napredak i daljnje svakodnevno funkcioniranje, te obrazovanje, ne bi bilo izgubljeno.

Petogodišnjim istraživanjem provedenim na University of Washington, Seattle, u koje su bila uključena djeca od 18 do 30 mjeseci starosti, a koje je uključivalo provođenje terapije od strane roditelja i terapeuta, 20 sati tjedno, u trajanju od 2 godine, po modelu ESDM (Early Start Denver Model), ustanovljeno je kako je došlo do značajnog napretka u razvoju kognitivnih vještina (ispodprosječna inteligencija je poslije terapije bila u prosjeku), značajnog napretka u jezično-govornim vještinama, a kod nekolicine djece došlo je do unaprjeđenja vještina u svim područjima, te im je dijagnoza promijenjena iz autizma u pervazivni razvojni poremećaj, nespecificirani. Uključenost roditelja u provođenju tih strategija tijekom svakodnevnih aktivnosti i rutina, pokazala je veliku važnost u pozitivnom ishodu tog terapijskog postupka i napretku djeteta.

Igrajte i osvojite Smart Trike sklopivi tricikl!

Istraživanja o ABA pristupu dokazala su kako taj način podučavanja poboljšava djetetove komunikacijske vještine i socijalnu interakciju (National Autism Center (NAC), 2015; Wong i sur., 2014, 2015). Isto tako, ovim pristupom uspješno se uklanjaju nepoželjna ponašanja (NAC, 2015).

Terapija 1:1, započeta što ranije,provođena kontinuirano i intenzivno, može odigrati presudnu ulogu. Stoga, čim postoji sumnja, potrebno je javiti se stručnoj osobi, kako, ako poremećaj iz autističnog spektra postoji, dragocjeno vrijeme presudno za napredak i daljnje svakodnevno funkcioniranje, te obrazovanje, ne bi bilo izgubljeno.

Napisale :

Ana Bilić, mag. logoped
Zrinka Vrljić, mag.logoped

http://prosano.hr/

pro sano-logo-01

X Želim sudjelovati!