Trudnoća.hr > Beba > Bebino zdravlje > Bljuckanje kod dojenčadi

Bljuckanje kod dojenčadi

Bljuckanje je izbacivanje malih količina tekućine ili hrane na usta, a najčešće se javlja u dojenčadi. Što je dijete manje to je u pravilu bljuckanje učestalije. Pokazalo se da svako drugo dojenče mlađe od 4 mjeseca bljucka, a kasnije se to bitno smanjuje. Većinom je bljuckanje bezazlena pojava u zdrave djece, no roditeljima često unosi nemir i nesigurni su, radi li se o patologiji. Stoga često dolaze zabrinuti k liječniku, ne znajući kako se  prema bljuckanju postaviti.

Zašto zdrava dojenčad bljucka ?

Više je razloga zašto zdrava dojenčad bljucka. Mlada dojenčad jede isključivo mlijeko, a ono se budući da je tekućina lakše vraća, nego kruta hrana. Uz to bebe imaju kratak jednjak, a mišićni dio koji ga odvaja od želuca (sfinkter) zna biti još nezreo i nepotpuno se zatvara nakon ulaska hrane u želudac. Uz to djeca pretežno leže, jedu u vrlo kratkim intervalima, a prilikom jela se nerijetko nagutaju i zraka koji onda sadržaj želuca potiskuje prema gore. Bljucnuti sadržaj je količinski mali, iako s obzirom na to da je obično tekući, može izgledati veći nego što to realno jest.

Nastavite čitati članak niže...

Većinom se samo prelije iz djetetovih usta, ali može i izlijetati. Ponekad sadržaj može biti i usiren i mirisati na kiselo mlijeko. Suprotno uvriježenom mišljenju bljuckanje ne mora biti samo iza obroka, jer mala djeca učestalo jedu i stalno imaju sadržaja u želucu. Ono što je najvažnije da bismo bljuckanje proglasili bezazlenim je vidjeti ima li uz to drugih tegoba i kako dijete napreduje na tjelesnoj masi. Ako dijete nema nikakve druge simptome, a prirast na tjelesnoj masi je dobar, ne treba se zabrinjavati i bljuckanje možemo smatrati fiziološkom pojavom. Nekada se koristi i termin „fiziološki refluks“. To se prirodno prorjeđuje do nestajanja u drugoj polovici prve godine života, kada dijete počne jesti gušću hranu, neuromotorno bude zrelije i više je u uspravnom položaju.

Kako smanjiti bljuckanje ?

Kako bi bljuckanje bilo što rjeđe i manje, poželjno je dojenče staviti u povišeni položaj nakon obroka, tj. uspraviti ga kako bi podrignulo i evakuiralo suvišni zrak. Neka djeca teže podrignu, pa se kod njih može pokušati prekinuti hranjenje nakon prvih nekoliko minuta (tada se pretpostavlja da dijete povuče najviše zraka) te dijete podići kako bi podrignulo i zatim dalje nastaviti hranjenje. Ako dijete uzima mlijeko na bočicu, može se pokušati zagustiti mlijeko, rižinim ili dojenačkim kukuruznim pahuljicama (1 čajna žličica na 100 ml). Druga je mogućnost koristiti već gotova zagušćena dojenačka antirefluksna mlijeka (AR). Nije dobro davati puno čaja, zapravo najbolja i dovoljna tekućina uz obroke je voda. Vode svako dijete popije prema osjećaju žeđi, dok se čaja i soka može puno popiti radi okusa, a takvo prepunjavanje želuca nepotrebnom tekućinom pospješuje bljuckanje. Kod spavanja preporučuje se također povišeni položaj (lagano nakositi madrac), jer se također smanjuje vraćanje hrane prema ustima. No, ne preporučuje se spavanje na trbuhu.

Kada je bljuckanje možda simptom bolesti?

Ako su intenzitet i učestalost bljuckanja veliki, a uz to se javljaju i neki drugi simptomi, primjerice –  izvijanje, kašljanje, ponavljane infekcije dišnog sustava, tragovi krvi u izbljuckanom sadržaju, anemija, slab prirast na tjelesnoj masi, tada se ne radi o fiziološkoj pojavi, već vrlo vjerojatno o bljuckanju kao jednom od simptoma gastroezofagealne refluksne bolesti (patološkom refluksu).

Ponekad je teško razlikovati bljuckanje od povraćanja koje je forsirano izbacivanje većih količina hrane, što također smatramo patologijom. U oba slučaja potrebno je provesti dijagnostičku obradu kako bi se ustanovio razlog tegobama. Takva dijagnostička obrada kao i terapija u nadležnosti su dječjeg gastroenterologa.

Dijagnostika je dosta zahtjevna, nerijetko obuhvaća uz laboratorijsku obradu, 24-satno mjerenje refluksnih epizoda u jednjaku kako bi se ustanovila težina refluksne bolesti, a ponekad i druge invazivne metode poput endoskopije i sl. Stoga za nju zaista mora postojati kliničko opravdanje. Prema rezultatima obrade i nađenom uzroku, slijedi i liječenje patološkog refluksa, kako bi se izbjegle posljedice za zdravlje. Uz jednostavne pozicijske mjere i zagušćivanje obroka tada se uvode i određeni lijekovi.

Zaključno možemo reći da je povremeno bljuckanje koje nema nikakav utjecaj na zdravlje dojenčeta učestala pojava u ranoj dobi. Smatramo ga fiziološkim i ne treba mu pridavati značenje, niti izvrgavati dijete dijagnostičkim pretragama. Učestalo i intenzivno bljuckanje i/ili povraćanje, združeno s drugim simptomima, a naročito sa slabim napretkom na tjelesnoj masi, potrebno je ozbiljno shvatiti i dijete uputiti dječjem gastroenterologu.

Igrajte i osvojite Smart Trike sklopivi tricikl!

prim. Alemka Jaklin Kekez, specijalist pedijatar

           uži specijalist pedijatrijske gastroenterologije

           Poliklinika za dječje bolesti Helena

helena logo1

X Želim sudjelovati!